Svake godine Crveni križ Županja i Dom zdravlja Županja prigodnim aktivnostima obilježe Tjedan borbe protiv tuberkuloze koji se tradicionalno obilježava od 14. do 21 rujna.  

Zbog pandemije koja je zahvatila Republiku Hrvatsku kao i cijeli svijet, brojne planirane aktivnosti su odgođene za neka druga, bolja vremena. Umjesto predavanja i javnih tribina Tjedna borbe protiv tuberkuloze obilježiti ćemo posredstvom društvenih mreža i uključivanjem medija u dogovoru s zdravstvenim radnicima na temu „Čuvajte svoja pluća!“ Djeca će u školama održati radionice postavljanjem likovnih izložbi pod nazivom „Zdravstveni kutić o tuberkulozi“.

Cilj nam je podsjetiti sve stanovnike, oboljele osobe i članove njihovih obitelji na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze kao zarazne bolesti u našoj zemlji.

Svjetska zdravstvena organizacija shvatila je da mora pojačati borbu protiv tuberkuloze, od koje godišnje umire nekoliko milijuna ljudi. Mnoge zemlje napravile su svoj nacionalni program suzbijanja tuberkuloze. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske donijelo je 1996. godine Nacionalni program za suzbijanje tuberkuloze koji razrađuje mjere suzbijanja i sprečavanja tuberkuloze. Mjere se sastoje u prevenciji, otkrivanju i liječenju tuberkuloze bolesnika, evidenciji oboljelih i liječenih te evaluaciji provedenih mjera i nadzoru nad njima.

Tuberkuloza se obično razvija nakon udisanja sitnih kapljica, koje u zrak dospijevaju kašljanjem ili kihanjem osobe zaražene Mycobacterium tuberculosis. Udahnuti bacili tuberkuloze najčešće se smještaju u donjim dijelovima pluća te je to uobičajeno mjesto primarne infekcije. Tijekom početnih nekoliko tjedana, bacili tuberkuloze mogu putem krvi i limfe biti preneseni, doslovce u bilo koji organ tijela. Ona tkiva i organi koji se odlikuju visokim zasićenjem kisika osobito su pogodna za razmnožavanje ovih bakterija. To su prije svega gornji dijelovi pluća, mozak, kralješci, bubrezi i duge kosti. Plućna tuberkuloza razvija se kod manjeg broja ljudi čiji imunološki sustav ne uspijeva zaustaviti i uništiti primarnu infekciju. Bolest se može razviti unutar nekoliko tjedana od primarne infekcije, a mogu proći i godine, prije nego li se razvije. Rizik od infekcije bacilom tuberkuloze i razvoja bolesti je najveći prilikom kontakta sa zaraženim osobama, zatim kod osoba koje žive u napučenim zajednicama s lošim higijenskim uvjetima života, kao i kod osoba s lošom prehranom. Blagi kašalj i malo povišena tjelesna temperatura, umor, gubitak težine, krv u iskašljaju, noćno znojenje su simptomi tuberkuloze. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s tuberkulozom su: prilikom slušanja stetoskopom čuje se promijenjeni šum disanja, prekomjerno znojenje, otečene limfne žlijezde, bol u zglobovima, proljev, gubitak sluha, bolovi u prsima. Kod djece dodatni simptomi uključuju: vrućicu 38 – 39° C, ubrzano disanje, nedostatak daha, kašalj. Probir se postavlja tuberkulinskim kožnim testom, a konačna dijagnoza se postavlja analizom iskašljaja. Liječenje tuberkuloze provodi se lijekovima koje nazivamo antituberkulotici koji imaju za cilj suzbijanje i izlječenje infekcije. Komplikacije plućne tuberkuloze se danas, u doba suvremenih antituberkulotika rjeđe viđaju.

Tuberkuloza je zarazno oboljenje prošlosti, ali i sadašnjosti. Ona je prisutna posvuda u svijetu, a ima je u nerazvijenim, ali i u razvijenim zemljama. Više ljudi umire od tuberkuloze, nego od neke druge izlječive zarazne bolesti u svijetu, što je neshvatljivo jer je riječ o bolesti koja je tretirana i prevenirana više od pola stoljeća, a svatko bi trebao imati pravo na liječenje.

Najbolji način prevencije tuberkuloze je liječenje oboljelih.            

Članak pripremila:  Janja Stojanović, mag.med.techn., predsjednica komisije za zdravstvene djelatnosti Crvenog križa Županja