Doniranjem viškova hrane pomažete najpotrebitijima – zajedno možemo pomoći socijalno ugroženim osobama

Pozivamo sve primarne proizvođače hrane, obiteljska poljoprivredna gospodarstva da se odazovu kampanji te donacijom viškova hrane pomognu najpotrebitijima u lokalnoj zajednici, a ujedno i sudjeluju u smanjenju otpada od hrane. Zašto donirati viškove hrane?

Veliki broj primarnih proizvođača hrane, uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ima viškove u svome poslovanju kojih se rješavaju na različite načine, a nešto više od 20% viškova doniraju.

Statističko istraživanje Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša pokazuje poražavajuće podatke – gotovo 290.000 tona hrane završi u smeću, od toga 76% nastane u kućanstvima, a 24% u poslovnom sektoru. Od ukupne količine otpada od hrane, 107.000 tona, odnosno oko 38% otpada od hrane je jestivi dio.

Od 24% otpada nastalog u poslovnom sektoru, 14% otpada od hrane nastaje u primarnoj proizvodnji uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Najčešće se baca meso, voće, povrće, krumpir.

S druge strane, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku, više od petine stanovništva, odnosno gotovo 800.000 stanovnika Republike Hrvatske je u riziku od siromaštva. U riziku od siromaštva nalazi se svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva i nije dostatna za dostojanstven život. Zabrinjavajuća je i materijalna deprivacija. Trećina kućanstava, odnosno gotovo 500.000 kućanstava u Republici Hrvatskoj vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem. Zabrinjavajući je i podatak da je u Republici Hrvatskoj 5,6% osoba, odnosno preko 200.000 osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu svaki drugi dan priuštiti kvalitetan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent.

ZAJEDNO MOŽEMO POMOĆI SOCIJALNO UGROŽENIM OSOBAMA

Epidemija koronavirusa, prirodne katastrofe poput potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji te trenutna inflacija značajno su povećali siromaštvo naših sugrađana koji su i ranije živjeli u riziku od siromaštva. Zajedno možemo pomoći socijalno ugroženim osobama!

KAKO?

Uključivanjem u naše donacijske kampanje i doniranjem viškova hrane pomažete potrebitima u lokalnoj zajednici.

Sukladno Pravilniku o doniranju hrane i hrane za životinje (NN 91/2019), doniranje hrane je davanje hrane bez naknade od donatora hrane namijenjene krajnjem primatelju hrane te se smatra stavljanjem hrane na tržište u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 178/2002., a donirana hrana služi za podmirivanje osobnih potreba krajnjeg primatelja odnosno štićenika neprofitne pravne osobe koja pruža uslugu smještaja i/ili prehrane štićenicima svog objekta.

GDJE MOŽETE DONIRATI VIŠKOVE HRANE?

Donator hrane može donirati hranu preko posrednika u lancu doniranja hrane ili izravno krajnjem primatelju hrane.

Posrednici u lancu doniranja hrane su ključna karika između donatora i krajnjih primatelja.

Društva Crvenog križa registrirani su posrednici u doniranju hrane, posjeduju logističke kapacitete za prihvat i podjelu donacija te baze podataka/evidencije korisnika/krajnjih primatelja koji su u potrebi.

Viškove hrane možete donirati u gradskim i općinskim društvima Hrvatskog Crvenog križa, a u okviru projekta „Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje 3“ možete se obratiti sljedećim gradskim društvima Crvenog križa: Županja, Vinkovci, Vukovar, Ilok, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Novska i Hrvatska Kostajnica.

Donirati se može svaki radni dan u redovnom radnom vremenu.

Pozivamo sve primarne proizvođače hrane, obiteljska poljoprivredna gospodarstva da se odazovu kampanji te donacijom viškova hrane pomognu najpotrebitijima u lokalnoj zajednici, a ujedno i sudjeluju u smanjenju otpada od hrane.

 

 

Zakonodavni okvir

ŠTO SE MOŽE DONIRATI?

Donirati se može samo:

  • hrana koja je sigurna u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13, 14/14, 30/15 i 115/18),
  • hrana koja nije prikladna za prodaju zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi ili drugih sličnih razloga, a koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane.

 

Hrana koja je označena »upotrijebiti do« datumom mora se donirati posredniku u lancu doniranja hrane odnosno krajnjem primatelju hrane isključivo prije isteka toga datuma.

Hrana označena »najbolje upotrijebiti do« datumom može se donirati posredniku, odnosno krajnjem primatelju hrane i nakon isteka toga datuma pod uvjetom da je hrana sigurna i pod uvjetima da:

  • je krajnji primatelj hrane obaviješten o isteku »najbolje upotrijebiti do« datuma i
  • krajnji primatelj hrane prihvaća doniranje hrane kojoj je istekao »najbolje upotrijebiti do« datum.

U slučaju doniranja hrane zbog nedostataka u označavanju hrane, donator hrane i posrednik u lancu doniranja hrane dužni su osigurati da krajnji primatelj hrane dobije točne informacije o hrani.

 

ŠTO SE NE MOŽE DONIRATI?

Ne može se donirati:

  • hrana nakon isteka »upotrijebiti do« datuma,
  • hrana koja nije skladištena i čuvana u skladu s preporukama proizvođača,
  • hrana koja ima oštećeno pakiranje koje dolazi u neposredan dodir s hranom, a koje može utjecati na sigurnosti hrane,
  • hrana koja ne sadrži sve relevantne informacije nužne za sigurnost potrošača,
  • hrana na kojoj se uočavaju znakovi kvarenja.

 

Istraživanje Državnog zavoda za statistiku pokazuje podatak da 71% ispitanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nije upoznato s informacijom da je doniranje porezna olakšica.

 

POREZNI TRETMAN DONIRANJA HRANE

Donatori koje doniraju hranu neprofitnim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu djelatnost u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici u doniranju hrane ostvaruju sljedeće olakšice:

  • Porez na dodanu vrijednost

Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama kojima je nadležno upravno tijelo izdalo rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.

U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i isporuke iz stavka 6. ovoga članka koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21 i 41/22)

 

  • Porez na dobit i porez na dohodak

Iznos vrijednosti donirane hrane koja se donira u skladu s Pravilnikom o doniranju hrane i hrane za životinje smatra se porezno priznatim rashodom.

Porezne olakšice se mogu ostvariti za doniranje hrane za koju nije obvezno navesti rok trajanja, poput:

  • pekarskih proizvoda koji se doniraju pred kraj radnog vremena,
  • voća i povrća koje ima nedostatke u kvaliteti (primjerice, voće i povrće ne udovoljava standardu po izgledu, obliku i sl.),
  • šećera i octa koji se doniraju pred istek roka trajanja u odnosu na rok trajanja ili datum proizvodnje koji se najčešće dobrovoljno navode na etiketi.

Zakonodavni okvir o porezu na dobit i porezu na dohodak:

Prema članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit porezno priznatim rashodima smatraju se darovanja u naravi ili novcu, učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, ako su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.

Prema članku 15. Zakona o porezu na dohodak porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

Slijedom navedenog, ako obveznik poreza na dobit ili dohodak (npr. obrtnik) daruje hranu školi, bolnici i sl. to darovanje će biti porezno priznati rashod ako je do 2% prihoda. Iznad 2% prihoda će biti ako se daruje prema posebnim programima i tijelima državne uprave.

 

Korisne poveznice:

Vodič o doniranju hrane, Ministarstvo poljoprivrede: https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/doniranje_hrane/MPVodic_%20za_doniranje_hrane.pdf

Smjernice EU-a o doniranju hrane: https://hrana-nije-otpad.mps.hr/Portals/0/adam/Documents/j2Uc0yQq_UKHhnvotjQx9g/Files/CELEX_52017XC1025(01)_HR_TXT.pdf

Smjernice o doniranju hrane u odnosu na rokove trajanja – HAPIH: https://hrana-nije-otpad.mps.hr/Portals/0/adam/Documents/j2Uc0yQq_UKHhnvotjQx9g/Files/Smjernice-za-doniranje-hrane-u-odnosu-na-rokove-trajanja.pdf


Kampanja podizanja svijesti o doniranju hrane provodi se u okviru projekta „Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje 3“ koji je financiran sredstvima Europske unije iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u okviru odgovora Unije na pandemiju bolesti COVID-19. Cilj projekta je ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama, podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

Nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Županja, a partneri na projektu su GDCK Vinkovci, Vukovar, Ilok, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Novska i Hrvatska Kostajnica.

Više o projektu: http://crvenikrizzupanja.hr/fead-IV

 

Kontakti:

DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA

BROJ TELEFONA

E-MAIL

WEB/FACEBOOK STRANICA

GDCK Županja

032/831-607

info@crvenikrizzupanja.hr
fead3zupanja@gmail.com

http://crvenikrizzupanja.hr/

GDCK Vinkovci

032/332-523

crveni-kriz-vk@vk.t-com.hr

https://crveni-kriz-vinkovci.hr/

GDCK Vukovar

032/441-364

crveni.kriz-vu@vk.t-com.hr

http://crvenikrizvukovar.hr/

GDCK Ilok

032/590-281

gdckilok@net.hr

https://www.facebook.com/crvenikrizilok/

GDCK Slavonski Brod

035/444-554

crveni.kriz.sb@gmail.com

https://crvenikriz-sb.com.hr/

GDCK Nova Gradiška

035/363-888

crvenikriz.ng@gmail.com

https://gdckng.hr/

GDCK Novska

044/600-572

hck-novska@sk.t-com.hr

https://www.crvenikriz-novska.hr/

GDCK Hrvatska Kostajnica

044/851-080

gdckhrvatskakostajnica@gmail.com

https://gdckhrvatskakostajnica.hr/